Menu
Pula je najveći grad u Istri. Vinarstvo, ribarstvo, turizam, brodogradnja i rimska arena su obilježja grada kakve poznajemo, no Pula predstavlja puno više.
Pula je doživljaj, koncentrat kulture, mjesto dobre energije, izvrsnog društva i provoda kroz ulice koje vrve životom. U centru Pule okusiti ćete jedinstven spoj talijanske, srednjoeuropske, austrijske i slavenske kuhinje te ostvariti bliski susret s čašicom nenadmašnog istarskog vina. Prošetat ćete kroz koncert iznenađenja ili sudjelovati u jedinstvenom događanju poput simuliranih borbi gladijatora.
Sve je počelo s Rimljanima koji su osvojivši Istru u drugom stoljeću prije Krista, započeli niz graditeljskih pothvata podižući amfiteatre, javne ustanove, komunalne objekte i cijele gradove. Tako je pulski amfiteatar iz 1. stoljeća postao jedan od najočuvanijih i šesti po veličini u svijetu. Danas se umjesto gomile od 20.000 ljubitelja gladijatorskih borbi u Areni održavaju čuven filmski festival i brojni koncerti suvremenih glazbenih zvijezda poput Eltona Johna, Stinga, Tom Jonesa i mnogih drugih.
Mletačka Republika, Habsburška monarhija i Austro-Ugarska su vladali Pulom od 14. sve do početka 19. stoljeća. Grad je u periodu kasnog baroka prolazio kroz tešku fazu, obilježenom epidemijama kuge, malarije, tifusa i velikih boginja, no u drugoj polovici 19. stoljeća ponovno doživljava procvat. Nakon propasti Mletačke Republike, cijela Istra pa tako i Pula postaju dio austrijskog Primorja, a formiranjem Arsenala, glavne baza austrijske ratne mornarice, 1856. godine započinje suvremeni razvoj grada. Ubrzo i se pulska luka pretvara u glavnu i najutvrđeniju austrijsku ratnu luku, kao i središte brodogradnje. Pula se od gradića izbljedjelog antičkog sjaja pretvara u razvijen industrijski grad, a nakon što je 1876. izgrađena željeznička pruga koja je Pulu povezala sa Bečom, sam grad i brijunsko otočje postaju česti domaćini austrijskom caru Franji Josipu i njegovoj obitelji.
Pulska gastronomija je odraz istarske povijesti i tradicije koje uz lokalnu primorsku spajaju utjecaje nekolicine srednjoeuropskih država poput Italije, Austrije i Mađarske. Riblji specijaliteti poput jela od rošpa (grdobine), brancin ili ukusna buzara pripremljena od kvarnerskih škampi su samo jedna strana priče. Poslastice od fritaja, tradicionalnih omleta sa divljim šparogama, maneštre, tradicionalne juhu od krumpira i graha te čuvenog istarskog pršuta tek predstavljaju poseban čar. Utjecaj talijanske kuhine je vidljiv kroz cijeli niz ukusnih tjestenina poput fužija, njoka, raviola, makaruna i pljukanaca.
Posljednjih se godina Istra nametnula kao lider u proizvodnji kvalitetenih hrvatskih vina poput malvazije i terana. Danas se u pulskim vinotekama može kušati borgonja, hrvatica, ali i brojne visokokvalitetene sorte poznate u cijelom svijetu oput chardonnaya, sivog i bijelog pinota, merlota ili caberneta i sauvignona.
Pula je također domaćin dvama najvećim i nagrađivanim festivalima elektronske glazbe Outlook i Dimensions, smještenim u ruševinama velebne austrougarske utvrde Punta Cristo. Festivali su zahvaljujući jedinstvenom lokacijom, intimne atmosfere i istančanog glazbenog ukusa zaradili epitet najpoznatijeg svjetskog slavlja sound system kulture.
Postoji i cijeli drugi niz kulturnih i zabavnih događanja, od kojih se ističu Spectacvla Antiqva, simulacija borbe gladijatora u pulskoj Areni koje dočaravaju duh i mentalitet antičkog vremena, a postoji i cijeli niz kulturnih manifestacija poput izložbi, koncerata klasične glazbe i kazališnih predstava. Preporučuje se posjeta i arheološkom muzeju Istre u kojem je moguće istražiti prapovijesne, antičke i srednjovjekovne zbirke.
Pula broji više od 3.000 godina, a nastala je na brežuljku Kaštel domu i prvom gradinskom naselju, utvrdi Histra
Prvo službeno poznato antičko ime grada je glasilo Colonia Pietas Iulia Pola
Pulska Arena je građena od domaćeg vapnenca
1900. godine prvi je automobil vozio pulskim ulicama
Tijekom razdoblja Mletačke Republike, Pula je bila najvažnija tranzitna luka na putu od Venecije duž obale Jadrana prema istočnom Sredozemlju
Popularizacija pulskih antičkih spomenika se događa tek tijekom perioda renesanse: mnogi umjetnici i graditelji tada borave u Puli crtajući i opisujući rimske građevine poput Arene, slavoluka Sergijevaca i Augustovog hrama stvarajući od njih uzor za renesansnu i klasicističku arhitekturu
Pulska Arena je zamalo doživjela potpun raspad, jer su je lokalni stanovnici tijekom kasnog srednjeg vijeka rastavljali kao da je od Lego kockica, a to su činili za potrebe gradnje vlastitih nastambi; takva praksa je bila tipična za mnoge antičke građevine širom Europe
Malo tko zna da se najveće svjetsko nalazište amfora, specifičnih posuda koje su služile kao ambalaža za prijevoz maslinova ulja, vina, proizvoda od usoljene ribe i konzerviranog voća u povijesnim vremenima, nalazi upravo u Puli. U Puli ih je pronađeno više od dvije tisuće, a stalan postav amfora može se razgledati i u podzemlju pulskog amfiteatra